Paraone Gloyne on ‘Te Mitatini’ – his plan to strengthen use of te reo Māori at Te Matatini

Paraone image
Paraone Gloyne

Kia ora anō – this is the third of an ongoing series of simplified summaries of reo Māori broadcasts, taken from the programme Manako on Radio Waatea. More details here about Te Matatini. Try listening to the original

Here’s the original broadcast, from Manako on Radio Waatea (31.01.19):

And here’s my summary, in te reo Māori:

 

Kei te mōhio pea koutou, ko Te Matatini te taurima e whakanui ana i ngā toi Māori, ā, ko te mea nui i reira, ko te kapa haka. Ka tū tēnei taurima ia rua tau, ā, i tēnei tau ki Te Whanganui a Tara. He tino whakataetae tēnei, ā ka kitea i reira ngā tino taumata ikeike o te kapa haka.

I tēnei hōtaka ka kōrero a Paraone Gloyne mō ōna whakaaro mō Te Matatini. Kua tino mōhiotia a Paraone Gloyne mō tana whakatairanga i te Mahuru Māori, me tana ū ki te reo Māori i ngā wā katoa o tērā marama, o Mahuru, o Hepetema.

Ko tō Paraone tino wawata, kia tino Māori ai tēnei taurima, nō reira, ki ōna whakaaro, me reo Māori, reorua rānei ngā āhuatanga katoa o Te Matatini, ahakoa ngā wāhi hoko kai, he aha, he aha. Ki a ia, he ngāwari te tū ki te atamira, e reo Māori ana mō ngā meneti rua tekau, otirā, mēnā ka tino Māori ai te tuakiri o ngā kaiwhakataetae  i ngā wā katoa, ko te reo Māori tētahi tino āhuatanga o te tuakiri Māori. Ki a ia, mēnā mā te kōrerotia o te reo ka ora ai te reo, me whakatairanga te reo Māori i tēnei hui taurima.

Otirā, ko tetahi āhuatanga nui, me tautoko ngā tangata iti te reo ki te korero. Nō reira, kua whakaritea ētahi rauemi āwhina, ā, ka haere atu ki reira ētahi tangata kaha ki korero, hei akiaki, hei āwhina hoki i te hunga kore reo Māori, iti rānei te reo Māori. Ko tana ingoa mō tēnei whakaaro, ko Te Mitatini. Ko te ingoa Te Matatini, ko ‘many faces’, ā, ko Te Mitatini, kia tino rangona te mita o te reo i te taurima nei.

Vocabulary

toi Māori – Māori arts

taurima -festival (sometimes hui taurima, or hui ahurei)

taumata ikeike – highest level

whakataetae – competition

whakatairanga – promotion

tana ū ki te reo Māori – his keeping to te reo Māori

wawata – hope, desire

atamira – stage, platform

tuakiri Māori – Māori identity

rauemi āwhina – resources to help

mita – pronunciation, dialect (here used as a play on words in ‘Mitatini’)